Dana 8. listopada 2025. godine provedena je terenska nastava u sklopu dodatne nastave Zavičajne povijesti, a namijenjena manifestaciji „Između kamena i riječi – gomila” u sklopu Dana europske baštine 2025. Dane europske baštine u Mliništu i Metkoviću prijavio je Institut za hrvatski jezik pod vodstvom dr. sc. Perine Vukše Nahod u suradnji s Gimnazijom Metković, OŠ Stjepana Radića i Općinom Zažablje. U aktivnosti je sudjelovalo 15 učenika trećih razreda pod mentorstvom profesorice Martine Pačić i profesora Zorana Vidovića. Terenskoj nastavi priključio se i ravnatelj Jozo Jurković, što je dodatno istaknulo važnost ovoga obrazovnog projekta.
Terenska nastava provedena je u obliku izvanučioničke nastave s fokusom na istraživanje bogatog kulturno-povijesnog naslijeđa vidonjskog kraja. Učenici su istraživali kapelicu sv. Liberana i ilirske gomile.
Kapelica sv. Liberana zavjetna je kapela sagrađena 1861. godine na proplanku između Marina vijenca i Poretka, u neposrednoj blizini ilirskih gomila. Kapela je izgrađena od lijepo klesanog kamena s kamenim svodom i prekrivena kamenim pločama. Posebno je zanimljiva zbog svoje dvostruke posvete – prvotno Gospi i sv. Liberanu, iako je tijekom vremena prevladao titular sv. Liberana. Kapela svjedoči o dubokoj vjerskoj tradiciji koja se razvila nakon epidemije kolere 1855. godine, kada je štovanje sv. Liberana postalo široko rašireno u Dolini Neretve.
Ilirske gomile arheološki je lokalitet od iznimne važnosti s oko stotinu gomila različitih veličina. Ove pretpovijesne grobne humke potječu iz različitih razdoblja, pri čemu najstarije seže u predilirsko doba. Gomile se razlikuju po načinu pokapanja pokojnika – starije gomile sadržavaju grobove s pokojnicima u zgrčenom položaju, dok su u novijima pokojnici pokojnici u ležećem položaju.
Istraživačke aktivnosti i rezultati
Učenici su proučavali strukturu gomila, njihovu grupiranost i smještaj. Uočili su tri osnovne vrste gomila: usamljene gomile na brežuljcima, gomile u skupinama bez određenog reda i gomile u nizovima. Posebnu pozornost posvetili su gomilama pokraj sv. Liberana koje simboliziraju sve vidonjske gomile zbog svog lijepog smještaja na proplanku.
Proučavali su i način življenja prvih stanovnika, pretežno Ilira te kontinuitet korištenja gomila. Zanimljivo je da su neke gomile služile za pokapanje sve do prije 150 − 200 godina, što pokazuje dugotrajnost ove tradicije.
Detaljno su istražili povijest i značenje kapelice sv. Liberana, uključujući njezinu arhitekturu, simboliku i ulogu u lokalnoj vjerskoj tradiciji. Učenici su saznali o svetčevom francuskom podrijetlu, njegovu štovanju kao zaštitnika od bubrežnih bolesti te o tome kako se štovanje proširilo u Dolinu Neretve nakon epidemije kolere.
Dokumentiranje i prezentacija
Tijekom terenske nastave učenici su aktivno dokumentirali svoja istraživanja snimanjem kratkog dokumentarnog filma koji prikazuje povijest kapelice i arheološke zaključke o gomilama. Ovaj multimedijski pristup omogućio je cjelovito prikazivanje istraživanih tema.
Učenici su poslije terenske nastave pripremili informativne plakate koji su vizualno predstavili ključne spoznaje o istraživanim lokalitetima. Plakati su sadržavali podatke o arheološkim nalazima, povijesti kapelice i kulturnoj važnosti ovih lokaliteta za zavičajnu baštinu.
Prezentacija rezultata
Dana 16. listopada 2025. godine u Područnoj školi Mlinište organizirana je manifestacija „Između kamena i riječi – gomila” u sklopu Dana europske baštine 2025. na kojoj su učenici predstavili rezultate svojeg rada. Na manifestaciji su izloženi pripremljeni plakati te je prikazan dokumentarni film te filmove kazivača o gradnji u Neretvi i običajima za sv. Liberana, omogućavajući široj javnosti uvid u bogatu kulturno-povijesnu baštinu vidonjskog kraja.
Zaključak
Terenska nastava pokazala se iznimno uspješnom obrazovnom aktivnošću koja je učenicima omogućila izravno upoznavanje s lokalnom baštinom. Kombinacija arheoloških, povijesnih i kulturoloških istraživanja rezultirala je sveobuhvatnim razumijevanjem značaja vidonjskog kraja u širem povijesnom kontekstu. Učenici su razvili istraživačke vještine, naučili vrednovati kulturno naslijeđe te stekli dublje razumijevanje vlastite zavičajne povijesti. Aktivnost je uspješno doprinijela ciljevima manifestacije Dani europske baštine promičući svijest o važnosti očuvanja i proučavanja lokalnog kulturno-povijesnog naslijeđa.