U utorak, 14. listopada, učenici 3. b razreda Gimnazije Metković imali su priliku sudjelovati u iznimno poučnoj radionici koju je održala dr. sc. Perina Vukša Nahod, dijalektologinja iz Instituta za hrvatski jezik.
Dr. Vukša Nahod viša je znanstvena suradnica, a njezin je znanstveni interes usmjeren na područje dijalektologije, akcentologije, frazeologije, leksikografije i terminologije. Bila je dijelom prve generacije studenata koji su doktorirali na poslijediplomskome studiju Povijest i dijalektologija hrvatskoga jezika Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
Voditeljica je projekata Od fertuna do peruna – dijalektološka i etimološka analiza leksema povezanih sa semantičkim poljem kuhinje (NextGenerationEU), Rijekom neretvanskih riječi – od kuće do škole i Mrežni frazeološki rječnik zažapskih govora te suradnica na brojnim domaćim i međunarodnim projektima.
Tijekom akademske godine 2017./2018. bila je vanjska suradnica Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a trenutačno je suradnica na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku. Godine 2024. izabrana je u naslovno znanstveno-nastavno zvanje docenta.
Autorica je knjiga Slivanjski govori: fonologija i morfologijate suautorica knjiga Rječnik velikoga i maloga početnoga slova, Pojmovnik kriminalistike i forenzike, Rječnik jezikoslovnoga nazivljai Komin: Glagoljaško pučko crkveno pjevanje u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji.
Urednica je rubrike Jezik i društvo znanstveno-popularnoga časopisa Hrvatski jezik te članica uredništva časopisa Pannoniana.
Cilj je njezina bavljenja dijalektologijom sustavan, cjelokupan i javno dostupan dijalektološki sadržaj koji će zadovoljiti sve znanstvene kriterije te koji će se prilagoditi široj javnosti i nastavnim programima koji pridonose načelu zavičajnosti.
Svoje dosadašnje iskustvo i znanje podijelila je s učenicima u dvosatnom programu koji je bio osmišljen kao praktičan uvod u suvremena lingvistička istraživanja, u prvome redu usmjeren na terenski rad i leksikografiju.
Prvi sat bio je posvećen metodologiji terenskoga istraživanja u sklopu projekta „Rijekom neretvanskih riječi: od kuće do škole”. Posebno je naglasila problem nedovoljne istraženosti štokavskih govora, ali i činjenicu da su jezične karte rijetke i nedostupne te da prikupljena građa, kao ni zvučni zapisi, uglavnom nisu javno dostupni ni pretraživi.
Značajan dio prvog sata posvećen je praktičnim aspektima terenskog rada. Predavačica je detaljno objasnila kako se pripremiti za terensku nastavu, počevši od planiranja istraživanja do organizacije logističkih detalja. Posebnu pozornost posvetila je pristupu odabira ispitanika i, naravno, intervjuiranju samih ispitanika, naglašavajući važnost rada s bakama i djedovima kao najvažnijim čuvarima naše zavičajne riječi i tradicije. Objasnila je kako pristupiti starijim govornicima s poštovanjem i kako stvoriti ugodnu atmosferu koja će potaknuti prirodno korištenje lokalnoga govora.
Tehnički aspekti terenskog rada također su bili temeljito obrađeni. Dr. Vukša Nahod objasnila je važnost preciznog datiranja snimke jer vremenski kontekst može biti ključan za buduće analize te važnost popunjavanja upitnika o istraživaču i ispitaniku. Istaknula je i potrebu za osiguravanjem visoke kvalitete snimke, što uključuje izbor odgovarajuće opreme i tehnike snimanja. To nam pak omogućuje daljnje akustičke analize mjesnih govora Na kraju prvog sata govorila je o sustavnom pohranjivanju prikupljenih materijala, kao temelju za svako ozbiljno znanstveno istraživanje.
Drugi sat radionice bio je posvećen praktičnoj izradi frazeološkog rječnika, projekta koji će učenici realizirati koristeći se stručno osmišljenim upitnicima. Predavačica je objasnila da frazeološki rječnik predstavlja poseban izazov jer zahtijeva duboko razumijevanje kulturnog konteksta u kojem se određeni izrazi rabe. Započela je s objašnjenjem metodologija potrebnih za kvalitetnu leksikografsku obradu frazeoloških jedinica.
Priprema upitnika predstavlja prvi i možda najvažniji korak u cijelom procesu. Dr. Vukša Nahod objasnila je kako osmisliti pitanja koja će prirodno potaknuti ispitanike na korištenje frazeoloških izraza, a da pritom ne zvuče umjetno ili nametnuto. Struktura upitnika mora biti logična i tematski organizirana, a omogućuje ispitanicima da se osjećaju ugodno tijekom razgovora.
Prikupljanje materijala zahtijeva posebne tehnike intervjuiranja koje omogućuju spontano korištenje frazema. Dr. Vukša Nahod istaknula je važnost dokumentiranja konteksta u kojem se određeni izrazi primjenjuju. Objasnila je i kako prepoznati autentične frazeološke jedinice i razlikovati ih od povremenih kombinacija riječi.
Analiza i obrada prikupljenog materijala predstavljaju najsloženiji dio rada. Potrebno je kategorizirati frazeme prema različitim kriterijima, objasniti njihova značenja i, kada god je to moguće, pronaći motivaciju njihova nastanka. Dr. Vukša Nahod naglasila je važnost navođenja konkretnih primjera upotrebe koji će budućim korisnicima rječnika pomoći da razumiju pravi smisao određenog frazema.
Leksikografska obrada predstavlja završni korak u kojem se sve prikupljene informacije organiziraju u standardiziran oblik frazeološke rječničke natuknice. Predavačica je objasnila osnovne principe strukture natuknice, standardizacije zapisa i potrebe za temeljitom provjerom i verifikacijom svih podataka prije konačne objave.
Ova radionica predstavlja iznimnu priliku za učenike da sudjeluju u stvarnom znanstvenom istraživanju i aktivno doprinose očuvanju jezičnog naslijeđa svoje zajednice. Praktičnim radom na terenu i izradom frazeološkog rječnika učenici će razviti vrijedne istraživačke vještine i steći iskustvo koje će im koristiti u daljnjem obrazovanju. Projekt „Rijekom neretvanskih riječi: od kuće do škole” pokazuje kako se srednjoškolsko obrazovanje može uspješno povezati sa suvremenim znanstvenim istraživanjima omogućujući mladima da postanu aktivni čuvari kulturnog i jezičnog blaga svoje zajednice.